Riječani žele spaljivati otpad u Plominu. Evo što kaže Ministarstvo

Nakon što je HEP proveo javni natječaj za odabir najboljih tehnologija za korištenje prirodnog plina, biomase i goriva iz otpada za ugašeni blok A termoelektrane u Plominu, pojavila se mogućnost rješavanja pitanja zbrinjavanja goriva iz otpada koje proizvode jedina dva izgrađena centra za zbrinjavanje otpada, istarski Kaštijun i primorsko-goranska Marišćina, piše Novi list s kojeg u nastavku prenosimo dio članka.

Uvjetima natječaja tek se trebaju precizirati specifikacije goriva iz otpada koje bi blok A mogao koristiti, no predstavnici suvlasnika i čelni ljudi Marišćine i Kaštjuna slažu se kako bi one trebale biti takve da omogućavaju spaljivanje goriva iz otpada iz dvaju centara za gospodarenje otpadom, pri čemu, smatraju, ključnu riječ treba imati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Oba centra, iako je prvobitnim nacionalnim planom za zbrinjavanje otpada bila predviđena izgradnja energana na gorivo iz otpada, muku muče s plasmanom tog goriva pa ga tako Ekoplus, tvrtka koja upravlja Centrom na Marišćini šalje na spaljivanje u Austriju, plaćajući više od 800 kuna po toni za transport i spaljivanje, što značajno utječe i na cijenu zbrinjavanja komunalnog otpada koja će, prema novom cjeniku KD Čistoće, za građane Rijeke, primjerice, narasti za novih 70 posto po pražnjenju zajedničkog spremnika miješanog komunalnog otpada.

Na natječaju je odabrana zajednička ponuda hrvatsko-njemačkog konzorcija koji čine tvrtke Kemokop VPC GmbH i Goudini International Advisory. Proizvodna jedinica blok A, termoelektrane Plomin, snage 125 MWe puštena je u rad 1970., a od 1. siječnja 2018. godine nije u pogonu, jer joj je istekla okolišna dozvola. Iako je novu je okolišnu dozvolu blok A dobio u veljači 2019. godine, taj dio termoelektrane ne ispunjava uvjete iz dozvole pa i dalje ne proizvodi električnu energiju, javlja Novi list.

– Kao suvlasnici Ekoplusa, u prvom redu Općina Viškovo i Primorsko-goranska županija, u nekoliko navrata ondašnjem Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a današnjem Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, predlagali smo upravo ovakva rješenja jer smo i tada, a i danas, svjesni da bi takav način zbrinjavanja goriva iz otpada dao brze rezultate po pitanju energetske učinkovitosti, proizvodnje električne energije iz vlastitih resursa, ali i po pitanju učinkovitijeg rada centara za gospodarenje otpadom. Upravo na našu inicijativu, Ministarstvo je još 2019. ili 2020. godine pokrenulo izradu studije kojom će se definirati način zbrinjavanja goriva iz otpada. Dalje od toga nažalost nismo došli. Vremena za čekanje nemamo, a to nam je pokazala i aktualna svjetska energetska kriza. U tom smislu, Ministarstvo mora ubrzati rješavanje ovih problema i maksimalno ubrzati ponovno stavljanje u pogon bloka A termoelektrane Plomin jer benefiti su višestruki, a vremena za čekanje sve je manje, zaključuje predsjednica Skupštine Ekoplusa, Sanja Udović, načelnica Općine Viškovo.

Ministarstvu smo postavili upit hoće li i na koji način osigurati da blok A termoelektrane u Plominu bude prilagođen korištenju otpada iz goriva proizvedenog u Kaštijunu i Marišćini, ali dobili smo odgovor kako su “upoznati s projektom”.

– Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja upoznato je s planom HEP-a za razmatranje i odabir tehnologije za puštanje u pogon termoelektrane Plomin 1, koja bi u budućnosti kao gorivo mogla koristiti prirodni plin, biomasu i gorivo proizvedeno iz otpada. U slučaju korištenja goriva iz otpada u termoelektrani, moraju biti ispunjeni propisani uvjeti iz područja gospodarenja otpadom i cijelo postrojenje mora biti u skladu s najboljim raspoloživim tehnologijama, stoji u odgovoru Ministarstva.

Da bi blok termoelektrane trebao koristiti gorivo iz otpada proizvedeno u domaćim centrima za gospodarenje otpadom, smatra i Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke koji ističe kako trenutna energetska kriza, odnosno enorman rast cijena energenata jasno pokazuju koliko je važna energetska neovisnost kojoj bi pridonijelo ovakvo rješenje, piše Novi list.

Direktor istarskog Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, Fabio Giacometti, smatra da bi spaljivanje goriva iz otpada u Plominu bilo dobro rješenje, ali ostaje prilično oprezan po pitanju realizacije takvog projekta, zbog čega će Kaštijun i dalje nastaviti s nalaženjem alternativnih rješenja. Pribojava se i mogućeg uvoza goriva iz otpada iz drugih zemalja, koje će moći platiti više za njegovo spaljivanje.

– Kao i puno drugih, i ja mislim da to je priča na malo duže staze. Konzorciji je dobio zadatak da odredi koja bi bila optimalna količina i omjer alternativnih goriva. Nakon toga slijedi ishodovanje dokumentacije, izrada projekata, realizacija projekta. Sigurno, Kaštijunu d.o.o. bi bilo jako interesantno zbrinjavanje svog goriva iz otpada u Plominu ali pod uvjetom da ga Država koristi kao korektiv cijene. Ukoliko Republika Hrvatska neće odrediti maksimalni cijenu zbrinjavanja i moguće izvore goriva iz otpada, to će i dalje biti za Kaštijun d.o.o. neprihvatljivi trošak.Bez obzira na najave HEP-a, Kaštijun d.o.o. će i dalje raditi na vlastite projekte iskorištavanja GIO za proizvodnju proizvoda većih vrijednosti, kaže Giacometti za Novi list.