Deni Vlačić predsjednik novoosnovane Katedre Čakavskog sabora Labin
Odlukom osnivačke skupštine u Labinu osnovana je kulturno-znanstvena udruga pod nazivom Katedra Čakavskog sabora Labin. Za predsjednika je izabran Deni Vlačić, Danijel Tatić za dopredsjednika, a Bruno Falco za tajnika. Riječ je o revitalizaciji nekadašnje udruge Katedre Labinska republika osnovane 1970. godine koja se u prvome redu bavila poučavanjem i populariziranjem buntovničkih i heretičkih ideja pojedinaca. Za predsjednika Katedre Labinske republike bio je izabran Josip Faraguna.
Katedra Labinska republika jedna je od prvih pet ogranaka koji su činile savez više katedri objedinjene u Čakavski sabor, kulturnu ustanovu sa sjedištem u Žminju. Cilj Čakavskog sabora je okupljanje i sinergija kulturnih i znanstvenih djelatnika zainteresiranih za očuvanje tradicije, promicanje i proučavanje kulture i znanosti na čakavskim govornim područjima i ljubiteljima čakavštine.
Glavni inicijator i pokretač osnivanja Čakavskog sabora bio je književnik Zvanje Črnja, a prvotno je osnovan u Žminju 8. lipnja 1969. pod nazivom Sabor čakavskog pjesništva. Čakavski sabor danas čini 26 katedri u pet hrvatskih županija (Istarska, Primorsko-goranska, Karlovačka, Ličko-senjska i Splitsko-dalmatinska) i u trima državama (Hrvatska, Austrija i Mađarska).
Čime se bavila Katedra Labinska republika
Katedra Labinska republika bila je usko povezana sa Mediteranskim kiparskim simpozijem kao svojom najistaknutijom kulturnom smotrom. Simpozij je ustrojen 1969. godine prema viziji akademskog kipara i slikara Josipa Diminića.
Već od 1970. Katedra Labinske republike započela je s organizacijom kulturnih manifestacija, poput prvog likovnog simpozija u Istri i organizacije znanstvenog skupa o Matiji Vlačiću Iliriku u Labinu. Od 1974. Katedra je organizirala izložbu dječjih crteža Slika moga zavičaja na kojoj su izloženi radovi 80 učenika iz 31 škole cijeloga čakavskog područja. Godine 1975. u organizaciji Katedre održana je smotra folklora Labinski konti. Iste godine održan je znanstveni skup u Rapcu povodom proslave 700. obljetnice Istarskog razvoda i obilježavanje 400. obljetnice smrti Matije Vlačića Ilirika.
Godine 1994. donesena je odluka o osnivanju neprofitne organizacije Mediteranski kiparski simpozij. Udruga MKS pravni je sljedbenik Katedre Labinska republika, a u narednim godinama u organizaciji Katedre Labinske republike održavana je kulturna manifestacija Mediteranski kiparski simpozij. Vrlo brzo, Katedra se ograničila isključivo na MKS i 2020. godine integriran je u Čakavski sabor, ali ne kao Katedra, već kao udruga.
Novoosnovana Katedra Čakavskog sabora Labin nastaviti će aktivnosti kulturno-znanstvene djelatnosti Katedre Labinska republika. Katedra, sukladno ciljevima, djelovati će na području povijesti, kulture i umjetnosti. Ciljevi su proučavanje i valoriziranje povijesti Labina i Labinštine te publiciranje rezultata toga proučavanja, organiziranje stručnih i znanstvenih skupova o povijesti grada, predavanja, predstavljanja knjiga, tematskih radionica i sl.
Promocija historiografije
Naglasak će se staviti na promoviranje programa iz područja povijesti i historiografije i drugih sadržaja u vezi s poviješću Labina i Labinštine, te podizanje razine društvene osviještenosti o prošlosti Labina i Labinštine, kao i cijele Istre.
Grad Labin i općine na Labinštini, pa tako i udruge kako u kulturi tako i drugim sferama znanosti svojim projektima utječu na obogaćivanje kulturno-znanstvene vizije grada. Svakako vrijedi istaknuti Dane Labinske Republike, Labin Art Republiku, Mediteranski kiparski simpozij, Simpozij o Matiji Vlačiću Iliriku, Labinsko kulturno-povijesne susrete itd.
Katedra Čakavskog sabora Labin putem raznih aktivnosti planira promovirati i unaprjeđivati kulturnu baštinu Labina i Labinštine. Planiraju se organizirati izvanškolski i izvannastavni oblici znanstvenog, umjetničkog i kulturnog stvaralaštva te drugi oblici promicanja povijesti, kulture i znanosti. U planu je objaviti malu kuharicu s tradicionalnim receptima Labinštine, organizirati skup o labinskoj pjesnikinji i političarki Giuseppini Martinuzzi, objaviti vodič o etno-kulturnopovijesnoj turi po Labinu i Labinštini i sl.
Svi zainteresirani građani mogu postati članovi Katedre. Članovi mogu sudjelovati u radu Katedre i sudjelovati u planiranju i ostvarivanju programa Katedre.
