Pineta će se obnavljati po zonama, 30% činit će autohtone vrste (video)
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je temeljem Javnog poziva za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama Gradu Labinu odobrio bespovratnih 398.168,43 eura ili 3 milijuna kuna za projekt revitalizacije parka Pineta, što je 54 posto od ukupno potrebnih 735.699,12 eura ili 5,5 milijuna kuna.
„Još nismo potpisali ugovor, a njime će biti definiran rok izvršenja od 30 mjeseci ili dvije i pol godine“, kaže Anamarija Lukšić, pročelnica Odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju Grada Labina.
Prosječna starost Pinete 120 godina
U nastavku razgovora objasnila nam je: „Kada smo predavali projektnu dokumentaciju nismo znali kako će biti osiguran novac i zato smo je raspodijelili tako da se projekt može izvoditi u fazama, ali i istovremeno. Sada smo faze zadržali čisto kao troškovnički način početka izvođenja radova, a izvodit će se sve. Prilikom same nabave i definiranja troškovničkih stavaka i definicije načina izvođenja radova te uvjeta koje će Grad postaviti budućem izvođaču, tada će ujedno biti određene zone i način početka radova. Svi smo svjedoci da dijelovi Pinete utječu na Ulicu Alda Negrija i Šetalište San Marco i zato treba definirati uvjete da bi se postigla sigurnost kod sadnje. Dakle, ići će radovi u cijeloj Pineti, ali po zonama, a naravno, najprije ide uklanjanje bolesnih stabala.“
Brojanjem godova prepiljenih stabala ustanovljeno je da je prosječna starost Pinete 120 godina. Više o tome rekla nam je Lori Luketa Dagostin, rukovoditeljica Profitnog centra Javne i zelene površine u Komunalnom poduzeću '1. Maj' Labin.
„Normalno je da stabla, kao i sva živa bića, dolaze u svoju starosnu fazu i polako odumiru. Više je čimbenika koji tome pogoduju, a posebno šumi koja nije prirodna, nego je sađena. Tada štetnici, gljivice i kukci, nemaju prirodnog neprijatelja, pa proces obolijevanja i odumiranja ide brže. Ako, na primjer, neka suha grana otpadne, na nju dolazi trulež i ako to ne uklonimo na vrijeme, ona se širi. Nizom godina taj proces je sve očitiji.", kazala je Luketa Dagostin i pojasnila:
"Ono što je najvažnije znati, a tome svjedočimo na nekim drugim pozicijama u našem okolišu, je to da kad se u zimzelenoj šumi sruši stablo, ona koja su se s njim podupirala kao vjetrobran srušit će se puno brže. Zbog toga ne možemo dozvoliti da ta šuma prirodno odumre, pa počne rasti nova, nego joj moramo pružiti pomoć da bi pejzaž izgledao kako danas izgleda."
Čak i pseći izmet utječe na Pinetu
Na odumiranje šume, dodala je naša sugovornica, ne utječe samo biološki dio, nego i ispušni plinovi, kemikalije koje dospiju u tlo, a i isto tako i pseći izmet može izazvati, što će se možda činiti nevjerojatno, reakcije u prirodi.
"Cijeli niz stvari doveo je do toga da smo morali pristupiti vrlo ozbiljnom planiranju obnove Pinete“, zaključila je Luketa Dagostin.
Stručnjake za urbano šumarstvo koji su napravili projekt ocjenjuje vrhunskima i smatra da će Grad, uz konzultaciju s drugim gradovima koji su provodili ovakve zahvate, napraviti dobar posao. Iznenadilo ju je to što projekt ne predviđa potpuno uklanjanje nametljive, autohtone bazge.
„Stručnjaci kažu da je možemo ostaviti u određenoj količini i da neće imati negativan utjecaj. Većina, 70 posto, sadnje odnosi se na crni bor, čempres i cedar, a ostatak od 30 posto stablima koja pripadaju našoj biocenozi, odnosno našem prostoru, kao što su bazga, javor i hrast medunac. To je zato što biološka raznolikost šumi daje otpornost, a na kraju i ljepotu“, rekla nam je Luketa Dagostin.
Inventurom je utvrđeno da u Pineti raste 1.201 stablo od čega je njih 156 ili 13 posto preporučeno za uklanjanje. Osim tih stabala, projekt predviđa nadomještanje stabala koja su proteklih godina izgubljena zbog bolesti i vremenskih nepogoda. Evidentirano je ukupno 111 stabala rijetkih i krajobrazno vrlo vrijednih vrsta za koje je preporuka da se zadrže i nakon obnove.
Kod sadnje kao vrlo važan uvjet istaknuta je obveza poštivanja potrebnog razmaka između biljaka kako bi imale dovoljno prostora da razviju svoje nadzemne dijelove i pokažu svoju ljepotu zbog koje su i sađene. (Tekst: Robi Selan, foto i video: Roberto Matković)
