Elektrana imala smanjenu proizvodnju zbog pogonskih problema

Četiri puna dana u prosincu Hrvatska se strujom napajala u potpunosti iz obnovljivih izvora energije. Naravno, dominantno iz hidroelektrana, a budući da je i temperatura zraka bila 2,2 stupnja Celzijusa viša u odnosu na isto razdoblje lani, potrošnja električne energije za grijanje bila je 52 GWh manja. Podaci su to Obnovljivih izvora energije Hrvatska (OIEH), odakle su izvijestili i o "bujanju" elektrana na sunce. Tijekom 2023. godine u pogon elektroenergetskog sustava, kažu, ušlo je novih 238,7 MW, što je najviše od svih tehnologija u elektroenergetskom sustavu, tako da je s 1. siječnjem ove godine Hrvatska u pogonu imala 462,5 MW instalirane snage solarnih elektrana, piše Mateja Šobak za Večernji list s kojeg u nastavku prenosimo dio članka.

– To znači da je tijekom 2023. godine prosječno u pogon ulazilo 19,9 MW mjesečno, što je izvrsno, posebno u odnosu na ranije godine. Razvoj sunčanih elektrana se odvija po eksponencijalnom trendu i ukoliko se tako nastavi, a stvoreni su svi okvirni uvjeti za takvo što, na dan 1. siječnja 2025. godine imali bismo u sustavu 963 MW, što bi predstavljalo rast od 501 MW (prosječno mjesečno 42 MW). Uz prosječne mjesečne faktore korištenja snage iz nadomjesne krivulje, ukupna proizvodnja svih sunčanih elektrana bi s ovom snagom iznosila u 2024. godini 1.147 GWh – pojašnjavaju u OIEH, u kojem ističu i da su obnovljivi izvori lanjskog prosinca ostvarili udio u raspoloživoj električnoj energiji od 19,5 posto.

U OIEH ističu još i da je TE Plomin imala smanjenu proizvodnju (35 GWh) tijekom prosinca zbog pogonskih problema, a RHE Velebit imala je veliki rad u crpno-turbinskom pogonu (potrošnja u crpnom pogonu iznosila je 27 GWh). NE Krško je radila punom snagom, 0,2 posto više od nominalne i svi su sigurnosni sustavi bili operabilni, a rijeka Sava se zagrijavala daleko ispod dozvoljena tri stupnja Celzijusa, napisala je Mateja Šobak za Večernji list.